уторак, 12. мај 2009.


POTPISAN MEMORANDUM O RAZUMIJEVANjU SA OPŠTINAMA ANDRIJEVICA, BERANE, BIJELO POLjE, KOLAŠIN I MOJKOVAC

Bjelasica i Komovi generator razvoja sjevera

Do septembra naredne godine treba da bude gotova prostorno planska dokumentacija Bjelasice i Komova koju će raditi konzorcijum koji predvodi Ekosajn

Prostorno planska dokumentacija Bjelasice i Komova stvoriće uslove za ubrzani održivi razvoj ne samo ovog područja nego kompletne Crne Gore. To je ocijenjeno prilikom potpisivanja Memoranduma o razumijevanju ministra za ekonomski razvoj Branimira Gvozdenovića sa predsjednicima opština- Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Kolašin i Mojkovac, kojim se opštine obavezuju da će doprinijeti što kvalitetnijoj i efikasnijoj izradi Prostornog plana područja posebne namjene Bjelasica-Komovi.

Prostorno planska dokumentacija treba da stvori uslove za efikasno upravljanje značajnim dijelom prostora Crne Gore, kazao je ministar. Vlada i pet opština koordiniraće završetak ovog važnog posla koji treba da bude završen do septembra sljedeće godine. Ovaj opsežni dokument radiće konzorcijum koji predvodi Ekosajn iz Kanade a čine ga i Republički zavod za urbanizam i planiranje iz Podgorice i Hornjat&Hornjat International. Za realizaciju ovog posla trebaće preko milion eura a preduslovi su određene podloge i analize. Sve to je potrebno da bismo dobili koncept održivog razvoja Bjelasice i Komova, gradnju infrastrukture, zaštitu i valorizaciju prtostora . Poseban akcenat biće stavljen na infrastrukturu vodeći računa i o tradicionalnim vrijednostima toga kraja. Siguran sam da konzorcijum koji je dobio posao ima kapacitet da ga odradi. Gvozdenović je podsjetio da je do sada urađena ogromna dokumentacija. Ovakva prostorno planska dokumenta stvaraju uslove za efikasnu realizaciju i valorizaciju prostora u narednom periodu. Siguran sam da ćemo iskoristiti tu šansu da stvorimo uslove za ogromne investicione aktivnosti na prostoru Komova i Bjelasice.

To je razvojna šansa sjevara Crne Gore kojem gravitira 5 opština, kazao je Mileta Bulatović, predsjednik SO Kolašin. Mi smo se opredijelili za održivi razvoj kako bismo prostor sačuvali. Plan je uslov da ne napravimo greške koje nam generacije koje dolaze ne bi oprostile. Na ovom području postoji sve – potencijali, nacionalni parkovi, šumsko bogatstvo, prirodne vrijednosti. To će pomoći da se zaustavi migracija sa ovih područja, kazao je Bulatović. Konačno je počela da se realizuje inicijativa pet opština a Vlada je prepoznala da je ovaj prostor jedan od najvrednijih crnogorskih resursa, kazao je predsjednik opštine Bijelo Polje Tarzan Milošević. Uz izgradnju autoputa to je najvrednija razvojna investicija i atraktivna destinacija. Vjerujemo da će ovo postati prepoznata destinacija i na evropskom prostoru. Predsjednik SO Berana Vuka Golubović kaže da je ovaj region značajan za Crnu Goru i njen razvoj. Od ovog projekta očekujemo da se bolje povežu i ovih pet opština.

Ekosajn je jedna od najrenomiranijih kompanija u svijetu u oblasti planinskog planiranja, planiranja rizorta i prostornog planiranja, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Planer je zimskih olimpijskih igara u Soćiju 2014. Tenderom je predviđeno da lokalne kompanije učestvuju u projektu što će za njih biti posebno korisno jer će sarađivati sa najboljima i tako unaprijediti svoje kapacitete.

понедељак, 11. мај 2009.

Šansa za ekonomski bum na Komovima i Bjelasici



Izrada dokumentacije za prostorni plan za Bjelasicu i Komove je u završnoj fazi i, kako je saopšteno iz Ministarstva za ekonomski razvoj, brzo se očekuju prve investicije u ovoj oblasti.

Koordinator projekta Igor Noveljić kazao je da će turistička valorizacija regiona Bjelasice i Komova započeti u drugoj polovini ove godine.

Površina zahvata plana iznosi oko 1.091 kilometar kvadratni i ne obuhvata područja generalnih urbanističkih planova okolnih gradova. Radi se o 1.000 kvadratnih kilometara neizgrađenog područja koje, po prvim procjenama, daje mogućnost izgradnje turističkih kapaciteta na najmanje deset lokacija, izvanrednih prirodnih karakteristika.

Plan će dati jasnu sliku budućeg razvoja. Na taj način će se odrediti gdje ćemo imati zimske centre, skijališta, obrazovne i centre za odmor i rekreaciju, zdravstvene ustanove, te kojeg će biti kapaciteta i ranga, kazao je Noveljić.

Prema njegovim riječima plan se radi za područje masiva Bjelasice i Komova koji obuhvata prostor ograničen na jugu rijekom Opasanicom, prevojem Carine, rijekom Perućicom i rijekom Zlorečicom, na zapadu tokom rijeke Tare, na sjeveru rijekom Lepenac i na istoku rijekom Lim.

Prostor koji će plan urediti, kako je rekao, predstavlja veliku razvojnu šansu za sjever i cijelu državu, a osnovni cilj izrade plana je da se stvore formalne i planske pretpostavke za osmišljen razvoj, organizaciju i uređenje prostora Bjelasice i Komova u skladu sa osnovnim razvojnim opredjeljenjima i na principima održivog razvoja. U tu svrhu, rekao je Noveljić, je izdvojeno 1.050.000 eura.

Prostornim planom je definisana politika za prostorno planiranje tog regiona u smislu da gradovi oko Bjelasice treba da formiraju sistem komplementarnih centara. Bijelo Polje i Berane bili bi industrijski, poljoprivredni i glavni saobraćajni centri.

Kolašin, Mojkovac i Andrijevica, sa dobrom lokacijom u odnosu na NP „Biogradska gora“, bi preuzeli funkciju vodećih centara za razvoj turizma, rekao je on dodajući da konzorcijum koji je angažovan na međunarodnom tenderu, čine Republički zavod za urbanizam i planiranje iz Podgorice, Horwat i Horwat iz Zagreba i Ecosign Mountain Resort Planners Ltd iz Kanade.

Značajan dio ovog planinskog masiva je i Nacionalni park Biogradska gora. Park se prostire na površini od 5.400 hektara.

Aktuelni Prostorni plan područja posebne namjene za Nacionalni park Biogradska gora koji ulazi u zahvat plana, predstavlja preuzetu obavezu čija rješenja treba kritički sagledati sa aspekta opredjeljenja novog Prostornog plana Crne Gore (PPCG) do 2020. godine i ugraditi u ovaj dokument. Na osnovu preporuke PPCG potrebno je planski sagledati mogućnost i način povezivanja NP Biogradska gora sa planinskim masivom planiranog regionalnog parka Komovi. Posebno treba izvršiti reviziju Prostornog plana NP Biogradska gora. Taj netaknuti prirodni rezervat ostaće zaštićen i kao takav interesantan za turiste, prirodnjake- istraživače i ljubitelje prirode, kazao je Noveljić.

On je istako da država koja želi da razvija preduzetničke dimenzije mora stvarati odgovarajući ambijent i kulturu i pružiti šansu građanima da ispolje preduzetnički talenat, te da se upravo to radi sa regionom Bjelasice i Komova.

Noveljić je najavio da će biti urađena i analiza rezervi mineralnih sirovina i mogućnosti njihove eksploatacije te da je konzorcijum obrađivača plana angažovao široke timove stručnjaka koji analiziraju sve ekonomske potencijale područja.

Vodi se računa i o očuvanju specifičnosti te regije, očuvanju prirode i održivom razvoju kao osnovnom opredjeljenju.. Uporedo teku aktivnosti na promociji ovog regiona kao investicionog brenda. U tu svrhu biće angažovana međunarodna konsultantska kuća. Takođe, u toku je stalna komunikacija sa mogućim investitorima, rekao je on.

Koristi za opštine ovog regiona, kako je kazao, biće višestruke jer će se stvaranjem uslova za izgradnju planinskih centara, novih skijališta kao i kvalitetno infrastrukturno opremanje omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje ukupnog kvaliteta života. On smatra da sve te aktivnosti vode ka porastu cijena zemlje i nekretnina.

Vođeni principima održivog razvoja trudićemo se da lokalna zajednica osjeti benefite novih investicija kroz poboljšanje kulturnog život, obrazovanja i zdravstvene zaštite i da će sjever postati atraktivan za život bar koliko i južni dio Crne Gore, ako ne i više, zaključio je on.

Zdrava hrana i skijanje

U funkciji razvoja privrede, a naročito poljoprivrede, planom treba definisati zone za njen razvoj kao i centre koji će obezbijediti sadržaje za servisiranje tih djelatnosti. Treba planirati mjere uređenja prostora koje će obezbijediti očuvanje i valorizaciju prirodnih potencijala u domenu proizvodnje zdrave hrane, vode, ljekobilja i šumskih plodova, stočarstva i proizvodnje mlijeka i mesa, prerade drveta i slično. To znači da treba definisati namjenu i režim korišćenja prostora koji će obezbijediti površine za održiv razvoj tih potencijala.

Takođe, treba predvidjeti zone i lokalitete za izgradnju kompleksa i objekata koji će omogućiti formiranje pogona i pratećih sadržaja za preradu i proizvodnju koju će zahtijevati opredijeljeni razvoj, kazao je Noveljić dodajući da su analize terena u toku kada je u pitanju razvoj turizma, naročito skijaškog, i da se već mogu naslutiti lokacije za izgradnju ski-rizorta.

Napuštene vodenice kao elektrane

Noveljić je rekao da u rejonu Bjelasice i Komova postoji veliki broj napuštenih vodenica, čak više od 100, te da bi se one uz male rekonstrukcije i ulaganja mogle adaptirati i pretvoriti u male hidroelektrane.

Razvojnu mogućnost i šansu tog dijela Crne Gore, predstavlja izgradnja malih hidroelektrana, preko kojih se ne doprinosi samo povećanju količine električne energije, nego su kao proizvođači energije bitan element u lokalnoj politici i prvi pokretač privrednog razvoja i raznih pratećih pogona, mljekare, pilane, prerada drveta, farme, ribnjaci, prerada kamena, flaširanje vode, turizam, ugostiteljstvo, sport, rekreacij

петак, 08. мај 2009.



evo nekih fotogroafija o ljepotama komova....
Osmi planinarski memorijal „Dušan Bulatović Džambas“ okupio krajem juna planinare iz skoro svih planinarskih društava Crne Gore, ali i one iz okruženja. Tom prilikom mojkovački klub zbratimio se sa Planinarskim društvom „Celtis“ iz Sombora. Drugog dana memorijala organizovan uspon na vrhove Bjelasice i obilazak njenih jezera. Ovoj manifestaciji dozu atrakcije dali članovi Paraglajding kluba „Feniks“ iz Mojkovca, koji su izveli šou letjenje u tandemu, sa vrha Mučnica...

Iako dolaze iz ravnice i od skoro su planinari, čak pet puta prošle godine bili su na našoj Bjelasici. U dva dana boravka tokom ovog juna, dva puta su je obišli. Kažu da su takva bogatstva samo ovdje prisutna. To su planinari iz kluba „Celtis“ iz Sombora, koji su se tokom 8. Planinarskog memorijala „Dušan Bulatović Džambas“ zbratimili sa istoimenim mojkovačkim društvom. Prije osam godina je osnovano Planinarsko društvo „Džambas“ u Mojkovcu i od tada organizuje ovaj memorijal preko Bjelasice. Društvo sada ima oko hiljadu članova svih starosnih dobi. Mjesto okupljanja je njihov planinarski dom podno bjelasičke Mučnice, na 1438 metara nadmorske visine (20 minuta kolima od Mojkovca), odakle se kreće na sve planinarske ture.

U toku memorijala, planinari se druže i planinare, ali i dogovaraju naredne aktivnosti i susrete. Ove godine okupili su se iz skoro svih krajeva Crne Gore – Mojkovčani, Kolašinci, Andrijevičani, Podgoričani, Nikšićani, ali i planinari iz Sombora i Čačka. U predvečerje na planini, dok smo gledali predivan zalazak Sunca, stizali su Somborci, koji su nakon 550 km vožnje od Vojvodine, odmah nastavili planinom i od Biogradskog jezera za 9 sati prepješačili 22 kilometra stigavši do „Džambasa“. Potpisivanjem i razmjenom Povelja o bratimljenju obavljena je glavna svečanost. „Neka ljubav prema prirodi zauvijek poveže ravnice Vojvodine sa crnogorskim brdima“, stoji u sadržaju povelje... Prigodna razmjena poklona zatim je uslijedila... Mojkovčani su Somborcima poklonili duborez sa motivom crnogorske kuće, a Somborci Mojkovčanima, monografiju o tom vojvođanskom gradu i majicu sa znakom društva. Dok su neki razapinjali šatore da prespavaju u planini, ostali su uživali u egzibicijama paraglajdera iz kluba „Feniks“, koji su u suton, u tandemu, skakali sa obližnje Mučnice, a onda je uslijedio veliki vatromet, koji se još bolje vidio iz samog Mojkovca.

Drugog dana planinari su oko 8.30 sati predvođeni iskusnim Mićom Sošićem i Rankom Mišnićem, u društvu legendarnog Krcka, krenuli u obilazak Bjelasice. Od Planinarskog doma, kroz predivne predjele, stigli su do ispod Bjelogrivca, obišli Šiško, Pešića i Ursulovačko jezero, nastavili do vrha Crna glava, da bi se uveče tek vratili u Planinarski dom. Planina Bjelasica, koja ima izuzetan geografski položaj, pripada teritoriji pet crnogorskih opština – Mojkovcu, Kolašinu, Bijelom Polju, Beranama i Andrijevici. Kompleks ove planine obuhvata područje od 630 km2, sastoji se od četiri planinska grebena, a ograničena je rijekama – Limom, Tarom, Drckom i planinskim prevojem Trešnjevik, koji je odvaja od Komova.

Najviši vrhovi Bjelasice su Crna glava (2139 m), Strmenica (2122 m), Zekova glava (2117 m) i Razvršje (2033 m). Za razliku od ostalih crnogorskih planina koje su krečnjačkog, ova planina je vulkanskog porijekla, pa su karakteristike njenog reljefa zaobljene forme, cirkovi i valovi nastali radom lednika. Prostrani planinski pašnjaci, 20 ekosistema i čak 2 000 biljnih vrsta, među kojima ima i endema, karakteristike su ove planine, koja je pogodna za planinare, ali i skijaše. Poznat je Ski centar „Jezerine“ u Kolašinu. Od direktora Turističke organizacije Mojkovca Dejana Medojevića saznajemo da je Bjelasica najveći potencijal Mojkovca, kao i da bi mojkovački vrhovi Bjelogrivac i Mučnica, osim za planinare, bili idealni za skijaše, što je dio projekta Ski centra Mojkovac.

Osim toga, saznajemo Medojevića, Bjelasica je pogodna za planinski biciklizam, preko nje prolaze nacionalna i lokalne staze, ali i za eko turizam, koji bi nudio turistima zdravu hranu ovog područja. Od gospodina Negomira Gajinova iz Novog Sada doznajemo da se peo na Prokletije, Komove i Durmitor, da će uskoro ići i na Maglić, ali da se nije nadao da u Crnoj Gori postoji tako pitoma planina kao što je Bjelasica, tim prije što nije krševita. On nosi GPS, pa će tracking-e zabilježene ovom prilikom, ubaciti u postojeću mrežu svojih tura. Oduševili smo se uvidjevši da je među brojnim planinarima i Zorana Zejak, djevojka iz Mojkovca, koja iako tek kreće u srednju školu, već tri godine planinari mojkovačkim planinama. To, kaže, nije lako, ali je zadovoljstvo, zato što su mojkovačke planine najljepše. Planinari su s pjesmom nastavili obilazak Bjelasice, njenih jezera i vrhova...

Šiško jezero leži u podnožju planinskih vrhova, na visini od 1660 metara, dugačko je 305, a širina mu je oko 95 metara. Na zgodnom je položaju, na kraju lijepe i prostrane doline, koja je pod cvijetnim livadama. Pristupačno je i do njega se može doći vozilima od Berana, a poznati sabor je u njegovoj blizini, na Ilindan, 2. avgusta svake godine. Ursulovačko ili Kurikućko jezero leži istočno ispod vrha Crna glava, na visini od 1895 metara. Jajastog je oblika, dugačko je 160, a prosječno široko 75 metara. U vrlo je živopisnoj okolini, u kojoj dominiraju bukva i polegli bor. I jedno i drugo jezero su prosječne dubine 3 metra, mada ta dubina u Ursulovačkom seže i do 8 metara. Pešića jezero je ispod Crne glave, na 1820 m, dužina mu je 290, prosječna širina 129 m, najveća dubina 8, a prosječna 3 metra. Ima i pritoku i otoku, okruženo je planinskim stranama, koje se okomito spuštaju u basen, koji je pod livadama. Pešića jezero je pristupačno, pogodno za sportove, a koristi se kao pojilo susjednih stočarskih naselja. Prije skoro 60 godina poribio ga je planinskom pastrmkom prof. Đuro Pešić.

Pored ove planinarske ture, članovi P.D. „Džambas“ priredili su u subotu 5. jula I Međunarodni kup skokova sa Starog mosta u Mojkovcu. Učestvovalo je 25 takmičara iz crnogorskih gradova, kao i gradova u okruženju – Mostara, Konjica, Banjaluke, Beograda i Užica. U organizovanju te manifestacije imali su značajnu pomoć Kolašinaca, koji u tome imaju veliko iskustvo. Vjeruju da će organizovanje ove sportske i turističke manifestacije ubuduće nastaviti Turistička organizacija Mojkovca promovišući turističke potencijale ovog dijela Crne Gore.

Ponuda Planinarskog društva „Džambas“

Za sve zainteresovane PD „Džambas“ iz Mojkovca organizuje planinarske, rafting i foto safari ture. Vikend tura, od petka do nedjelje, obuhvata uspon na vrhove Bjelasice i obilazak jezera ( Šiškog, Ursulovačkog, Ševarskog i Biogradskog). To je podijeljeno u jednodnevne pješačke ture, učesnici su obezbijeđeni lunch paketima, a noćenje i doručak su u Planinarskom domu. Takav pun pansion po osobi je 10 eura. Organizuju i splavarenje Tarom. Jednodnevno kraće splavarenje od logora u Šljivanskom do Žugića luke, sa posjetom manastiru Svetog Arhanđela u kanjonu Tare, po osobi košta 60 eura. Duža relacija je do Radovan Luke, a povratak džipovima preko Durmitora. Ta tura sa hranom i doručkom staje 140 eura. Dvodnevna tura od logora u Šljivanskom do Šćepan Polja, sa noćenjem u Radovan Luci i hranom košta 230 eura po osobi. PD „Džambas“ organizuje i jednodnevne džip ture - foto safari po Bjelasici i kružni prsten oko Durmitora.

уторак, 05. мај 2009.

Hotel "Komovi" je privatizovan i registrovan krajem 2006. godine, a od tada posluje kao društvo sa ograničenom odgovornošću. Već duže od 40 godina ispunjava očekivanja svojih gostiju, a tu tradiciju će nastaviti i u buduće, sa novim, modernijim i kvalitetnijim sadržajima. Svrha našeg postojanja je pružanje raznih ugostiteljskih usluga. Naš tim čine iskusni ljudi, koji se ugostiteljstvom bave duži niz godina. Osim standardnih usluga, pružanje smještaja i pripremanja hrane, naš hotel organizuje i zabavne večeri, organizovan transport za veće grupe sa vodičem do atraktivnih lokacija, obezbjeđenje sale za održavanje prezentacija ili seminara, i rezervacije sportske hale ili stadiona za sportiste. Takodje obezbjedjujemo izdavanje lovnih i ribolovnih dozvola a uskoro i iznajmljivanje biciklističke opreme..

Hotel garantuje da su sve informacije vezane za hotel tačne, redovno ažurirane a da slike hotela predstavljaju realno stanje objekta i njegovih prostorija.
Kontakt telefoni:
+382(0)51-243-016 Recepcija
+382(0)51-243-213 Fax
Mobilni telefoni:
+382(0)69-045-911 Vlasnik hotela - Slobodan Guberinić
+382(0)69-419-121 Menadžer hotela
+382(0)69-470-769 IT, buking, i kontakt menager
E-mail:
hotelkomovi@gmail.com
Regular Mail Adresa:
Hotel Komovi
Branka Deletića bb
Andrijevica 84320
Crna Gora - Evropa
WebMaster Webmaster:
Marko Guberinić cdmax@t-com.me

понедељак, 27. април 2009.

Planina Komovi se prostire u istočnoj Crnoj Gori između reka Lim, Tara i Drčka i okružena je planinama Prokletije, Planinica i Bjelasica. Biljni svet je veoma raznovrstan i bogat zahvaljujući čemu je ovaj planinski masiv uvršten u potencijalna IPA (IPA - Important plant aeras) područja Crne Gore. U dolinama reka izražene su biljne kulture (povrće, voće, žitarice, duvan), a središnji deo planine je pokriven šumama bukve, jele, munike i smrče. Livade i pašnjaci se prostiru na planinskim površinama Štavna, Ljuban, Rogam, Carine i Varda. Goli vrhovi Komova su surove planinske pustinje uokvireni cirkovima i sa njihovih oboda se spuštaju točila i sipari kao posledice izražene erozije
Na njoj se ističu tri visoka, moćna vrha koja grade celinu Komova:
Kučki Kom (2487 m);
Ljevorečki Kom (2453 m);
Vasojevićki Kom (2460 m).
Između Kučkog i Vasojevićkog koma nalazi se Međukomlje, prostrana udolina, u kojoj je smešten lednik.